Kako razlikovati uzročne rečenice od posledičnih

U nastavnoj praksi uzročne i posledične rečenice najviše zbunjuju učenike. Oni ih najčešće mešaju ili ova dva tipa posmatraju kao jedanu te istu vrstu rečenice. Međutim, sličnosti u njihovom  nazivu ne postoji i zato uzročne i posledične rečenice nisu isti tip rečenica.

Čak i ako pođemo van gramatike da potražimo značenje reči uzrok i posledica, videćemo da ovi pojmovi nekako uvek idu zajedno, da tu postoji neka veza. Zbog toga i postoji sintagma uzročno-posledična veza.

Ipak, valja razgraničiti šta su uzročne, a šta posledične rečenice; gde su njihove sličnosti, a gde se one razlikuju. Ovaj tekst bavi se upravo tim nedoumicama.

Definisanje uzročnih rečenica

Uzročne rečenice označavaju uzrok vršenja radnje u glavnoj rečenici. Evo primera:

Marko nije došao na zabavu jer ga nismo zvali.

U ovoj rečenici zavisna klauza jer ga nismo zvali ukazuje na nekakav uzork, razlog – dakle, uzrok što Marko nije došao na zabavu je taj što ga nisu pozvali.

Primećujemo da su prvi deo rečenice (glavna klauza) i drugi deo (zavisna klauza) u određenom odnosu. To je upravo uzorčno-posledični odnos o kome smo govorili. Na primeru rečenice koju smo dali posledica bi se nalazila u glavnoj klauzi – Marko nije došao na zabavu, a uzork, dakle, ono što je uticalo, uzrokovalo tu posledicu nalazi se u zavisnoj klauzi – jer uopšte nije bio pozvan.

Primećujemo da uzročne rečenice vrše funkciju priloške odredbe za uzork.

Veznici uzročnih rečenica

Najčešći veznici uzročnih rečenica su: da, što, gde, jer, kad, čim, dok, pošto, kako. Pored njih u vezničkoj funkiciji nalaze se i neki složeni veznici, koji su nastali spojem zameničkih priloga ili priloškog izraza sa što ili da. Takvi su: zato što, zbog toga što, stoga što, na osnovu toga što, prema tome što, po tome što, usled toga što, zahvaljujući tome što, s obzirom na to što, s obzirom na to da

Evo primera upotrebe veznika uzročnih rečenica:

  1. Nije došao jer ga nismo zvali.
  2. Bilo joj je drago što je došla.
  3. Ne idem na letovanje zato što imam puno obaveza.
  4. Nisu joj pomogli pošto je bila bezobrazna.
  5. Janko samo gleda filmove kako nema ništa pametnije da radi.
  6. Mnogo troši novac zato što puno zarađuje.
  7. Sigurno si se ružno provela čim si ljuta.
  8. Radujem se da te vidim.
  9. Žao mi je što to čujem.
  10. Osvojili su prvu nagradu zahvaljujući tome što su vredno trenirali.

Uzročne rečenice se odvajaju zapetom kada su u inverziji. Evo primera:

  1. Poštovaću tvoju odluku pošto si tako odlučio.
  2. Pošto si tako odlučio, poštovaću tvoju odluku.

Definisanje posledičnih rečenica

Posledične rečenice označavaju nekakvu radnju koja kao posledica proističe iz sadržine glavne rečenice. Evo primera:

Zakasnili smo na zabavu tako da nismo mogli ući.

U gore navedenoj rečenici zavisna klauza (drugi deo rečenice) – tako da nismo mogli ući, proističe kao neka posledica koja se direktno vezuje za prvi deo rečenice. Dakle, to što su oni zakasnili na zabavu kao posledicu je dalo nemogućnost da se na zabavu uđe.

Posledične rečenice nikada ne mogu biti u inverziji i nikada se ne odvajaju zapetom.

Uzećemo istu rečenicu koju smo gore naveli i upotrebiti je u inverziji kako bismo pokazali da se tako ne može koristiti.

Tako da nismo mogli ući zakasnili smo na zabavu.

Rečenica gubi smisao i zato se inverzija ne dozvoljava kod posledičnih rečenica.

Razlikuj posledične rečenice od uzročnih

Na samom početku teksta govorili smo o tome kako učenici često greše kada su u pitanju ova dva tipa rečenica. Slična mešanja postoje i sa sastavnim i rastavnim rečenicama. Kao što smo već i rekli, ovu zabunu i izjednačavanje stvara odnos koje uzročne i posledične rečenice grade. Reč je o uzročno-posledičnom odnosu koji ih čini tako sličnim.

Na sledećem primeru rečenica obratite pažnju na razliku između uzročnih i posledičnih rečenica:

Budući da smo zakasnili, nismo mogli ući unutra. (uzročna rečenica)

Zakasnili smo tako da nismo mogli ući unutra. (posledična rečenica)

Veznici posledičnih rečenica

Najčešće se u vezničkoj funkciji nalaze veznici: da, tako da, te. Evo primera upotrebe ovih veznika:

  1. Tako je dobro naučila lekciju da je dobila najbolju ocenu.
  2. Bila je obuzeta spremanjem proslave da nije ni primetila da je napolju nevreme.
  3. Bili smo previše umorni tako da smo odmah zaspali.
  4. Zakasnili su na zabavu te nisu mogli ući.
  5. Toliko su bili glasni da nije mogla da zaspi.

*** S obzirom na ostvarenost ili neostvarenost posledice, posledične rečenice mogu biti realne (stvarne) i irealne (nestvarene). Dakle, kod prvih se posledica može ostvariti, kod drugih ne može. Evo primera:

  1. Bio je tako iscrpljen da je odmah zaspao.

U ovoj rečenici zavisna klauza da je odmah zaspao jeste posledična i posledica je ostvariva.

  1. Bio je previše iscrpljen da bi odmah zaspao.

U ovoj rečenici zavisna klauza da bi odmah zaspao jeste posledična, ali posledica nije ostvariva – on jeste bio previše iscrpljen, ali ipak nije zaspao.