Šta su glagolski prilozi i kako ih razlikovati

Glagolski prilozi često zbunjuju učenike. Zbog sličnosti u nazivu još češće se javlja nedoumica ih kako razlikovati. Iako imaju neke sličnosti, a to je da pripadaju prostim bezličnim glagolskim oblicima, oni se i te kako razlikuju. Njihovo građenje i naravno, način upotrebe je sasvim drugačiji, te se ovi oblici ne smeju mešati, a pogotovo smatrati jednim istim oblikom.

U nastavku teksta sledi objašnjenje šta su glagolski prilozi i kako ih razlikovati.

Glagolski prilozi

U srpskom jeziku postoje dva glagolska priloga. Reč je o GLAGOLSKOM PRILOGU SADAŠNJEM (čitajući, plačući, trčeći) i o GLAGOLSKOM PRILOGU PROŠLOM (videvši, došavši, odmerivši). Oni se kao glagolski prilozi razlikuju od glagolskih prideva i prema oblicima i prema upotrebi.

Međutim, glagolski prilozi se i između sebe razlikuju, takođe prema upotrebi i oblicima. Ono što ih međusobno povezuje, a ujedno čini i zajedničku osobinu sa glagolskim pridevima jeste da pripadaju prostim oblicima. To znači da se sastoje samo od jednog glagola, naspram složenim oblicima (perfekat, pluskvamperfekat, potencijal, futur I i futur II), koji se sastoje od glavnog i pomoćnog glagola.

U okviru podele prostih oblika na bezlične i lične, glagolski prilozi pripadaju bezličnim. Dakle, nepoznato je lice koje vrši radnju. Takođe, glagolski prilozi ne mogu biti predikati u rečenici.

Glagolski prilog sadašnji

Pogledajte sledeće rečenice:

  1. Pevušeći popravili smo dosadnu atmosferu na rođendanu.
  2. Ana je stekla dobru kondiciju trčeći.
  3. Trčali smo drhteći od straha.

Podvučene reči: pevušeći, trčeći, drhteći, u rečenicama nazivamo glagolskim prilozima sadašnjim. U nastavku teksta objasnićemo kako su te reči nastale i koje su njihove osobine u ovim rečenicama.

Osobine glagolskog priloga sadašnjeg

Pre svega, pokušajmo da u prethodnim rečenicama odredimo predikate.

U prvoj rečenici: Pevušeći popravili smo dosadnu atmosferu na rođendanu, predikat će biti popravili smo (mi smo popravili). U drugoj rečenici predikat će biti  je stekla, a u trećoj trčali smo. Dakle, svi ovi predikati ukazuju na radnje koje vrše subjekti.

Šta je onda sa rečima pevušeći, trčeći, drhteći? I ove reči su glagoli, ali kako nisu onda one predikati u rečenicama?

Odgovor je sledeći:

– Prisetite se gradiva o predikatu. Prilikom definisanja predikata, jasno stoji uslov – predikat mora biti glagol u ličnom glagolskom obliku! Primeri bi bili: Ja pevušim, ti stičeš, mi drhtimo

Vratimo se sada na neki od prethodnih odeljaka, u kojem smo naveli da su glagolski prilozi BEZLIČNI. Dakle, ne znamo ko vrši radnju – lice je neodređeno.

Zbog toga glagolski prilog sadašnji, a ni glagolski prilog prošli, što ćemo u nastavku teksta objasniti, ne mogu biti predikati u rečenicama. Ovo je jedna od glavnih osobina glagolskog priloga sadašnjeg. Ukazaćemo i na ostale osobine.

Ako pogledamo značenje reči pevušeći, u kontekstu cele rečenice: Pevušeći popravili smo dosadnu atmosferu na rođendanu, možemo se zapitati kakvu onda radnju označava ta reč.

Ako je predikat popravili smo, pevušeći će biti radnja koja se istovremeno dešava sa radnjom koja je označena prediktom. Upravo to je još jedna osobina glagolskog priloga sadašnjeg. Dakle, radnja označena ovim glagolskim oblikom dešava se u isto vreme kada i neka druga radnjami smo popravili atmosferu na rođendanu koja je bila mnogo dosadna, tako što smo pevušili. Ovim objašnjenjem odmah možemo ukazati na to da se glagolski prilog sadašnji ponaša kao priloška odredba za način.

Kako se gradi glagolski prilog sadašnji

Ono po čemu najčešće prepoznajemo glagolski prilog sadašnji jeste nastavak -ći. Hajde, ipak da pokažemo način građenja ovog glagolskog oblika.

Pre svega, glagolski prilog sadašnji gradi se od nesvršenih glagola ( čitati, pevati, trčati… ). Njegov način građenja je malo drugačiji od ostalih oblika. Naime, svi drugi glagolski oblici grade se ili od infinitivne ili od prezentske osnove, a glagolski prilog sadašnji gradi se od celog jednog oblika prezenta.

Za njegovo građenje potrebno je da na treće lice množine prezenta dodamo nastavak -ći. To izgleda ovako:

  1. Trčati (inf.) – oni trče (3. l. mn.) – trče+ći= TRČEĆI
  2. Plakati (inf.) – oni plaču (3. l. mn.) – plaču+ći= PLAČUĆI

***Pomoćni glagoli: JESAM, BITI, HTETI:

Jesam – nema oblike glagolskog priloga sadašnjeg.

Biti – oblik glagolskog priloga sadašnjeg glasi – BUDUĆI.

Hteti – oblik glagolskog priloga sadašnjeg glasi – HOTEĆI.

Glagolski prilog prošli

Pogledajte sledeće rečenice:

  1. Izašavši iz stana, ugledala sam školskog druga.
  2. Upoznala sam puno drugarica pošavši u školu.
  3. Pročitavši knjigu rasplakala sam se.

Podvučene reči: izašavši, pošavši, pročitavši, u gore navedenim rečenicama nazivamo glagolskim prilozima prošlim. U nastavku teksta objasnićemo kako su te reči nastale i koje su njihove osobine.

Osobine glagolskog priloga prošlog

Kao što je to bio slučaj sa glagolskim prilogom sadašnjim, isto ćemo i ovde prvo odrediti predikate u navedenim rečenicama. Znanje o predikatu pomoći će nam da u rečenicama tražimo glagole koji su u ličnom glagolskom obliku (jer samo oni mogu biti predikati). Tako ćemo u prvoj rečenici kao predikat odrediti ugledala sam, u drugoj upoznala sam, dok je u trećoj predikat rasplakala sam se.

Glagoli izašavši, pošavši, pročitavši, nisu predikati, jer su bezlični (ne zna se lice koje vrši radnju, nisu u ličnom gl. obliku).

Pogledajmo, zatim, šta označavaju izašavši, pošavši, pročitavši u gore navedenim rečenicama. Osvrnućemo se na to koja se radnja prvo izvršila:

  1. Izašavši iz stana, ugledala sam školskog druga.

Dakle, prvo je morala da se odigra radnja da neko izađe iz stana, pa tek onda da ugleda školskog druga. To znači da glagoli označeni glagolskim prilogom prošlim označavaju radnje koje su se vršile pre neke druge radnje. Zbog toga oni najčešće vrše službu priloških odredbi za vreme.

Građenje glagolskog priloga prošlog

Glagolski prilog prošli gradi se najčešće od svršenih glagola (pročitati, izaći, ugledati, istrčati, reći…). U njegovom građenju učestvuje infinitivna osnova i nastavak za oblik -vši (-v), -avši. Primer:

  1. Napisati (inf.) – napisa – napisa + vši = NAPISAVŠI
  2. Videti (inf.) – vide – vide + vši = VIDEVŠI
  3. Dati (inf.) – da – da+ vši = DAVŠI

***Obrati pažnju

Kod glagola čija se infinitivna osnova završava na suglasnik, umeće se vokal a između osnove i nastavka -vši. To izgleda ovako:

  1. Leći › legoh › leg + A + vši › LEGAVŠI
  2. Otresti › otres › otres + A + vši › OTRESAVŠI
  3. Peći › pekoh › pek + A + vši › PEKAVŠI.

*** Pomoćni glagoli

Oblici glagolskog priloga prošlog pomoćnih glagola JESAM, BITI, HTETI, naravno daju specifične oblike, kao i kod glagolskog priloga sadašnjeg.

Preciznije, oblik za pomoćni glagol JESAM ne postoji. Oblik glagolskog priloga prošlog za pomoćni glagol BITI, glasi – BIVŠI, dok je oblik za pomoćni glagol HTETI – HTEVŠI.