Kako napisati sastav o proleću, letu, jeseni ili zimi

kako napisati sastav

Dobar sastav o proleću, letu, jeseni ili zimi ne nastaje nabrajanjem opštih osobina godišnjeg doba. Potrebni su jasan plan, nekoliko konkretnih zapažanja, lični doživljaj i uredna struktura: uvod, razrada i zaključak.

Deo sastavaSvrhaPribližan obim
Uvoduvodi temu i atmosferujedan kraći pasus
Razradaopisuje prizor, događaj i osećanjanajduži deo
Zaključakzaokružuje utisak ili porukujedan kraći pasus

Kako napisati sastav o godišnjem dobu?

  1. Pažljivo pročitajte temu i odredite da li se traži opis, doživljaj ili priča.
  2. Izaberite jedan glavni prizor ili događaj.
  3. Zapišite šta vidite, čujete, osećate, mirišete i dodirujete.
  4. Napravite plan za uvod, razradu i zaključak.
  5. Napišite prvu verziju bez stalnog prekidanja.
  6. Na kraju ispravite ponavljanja, pravopis i nejasne rečenice.

Najpre razumite temu

Nisu sve teme iste:

  • Proleće u mom kraju traži opis prostora i promena u prirodi.
  • Jedan zimski dan može biti opis ili priča o konkretnom događaju.
  • Jesen u meni traži lični i osećajni pristup.
  • Letnja avantura traži radnju, likove i razvoj događaja.

Ako tema glasi Prvi sneg, nije potrebno pisati o celoj zimi. Usredsredite se na trenutak kada ste sneg primetili, prizor pred sobom i osećanje koje je izazvao.

Napravite plan pre pisanja

Plan ne mora biti dug. Dovoljno je pet do sedam kratkih beležaka.

Primer plana za temu Jesen u mom kraju:

  1. jutro posle noćne kiše
  2. mokar put i miris zemlje
  3. lišće različitih boja
  4. vetar u krošnjama
  5. susret sa prijateljem
  6. kratka šetnja kroz park
  7. lični utisak o jeseni

Plan sprečava da sastav postane niz nepovezanih rečenica.

Kako napisati uvod?

Uvod treba da uvede čitaoca u mesto, vreme i raspoloženje. Ne mora odmah otkriti sve što će se dogoditi.

Slab početak: Stigla je jesen. Jesen je godišnje doba. Lišće opada.

Bolji početak: Jutro je mirisalo na kišu, a mokar trotoar bio je prekriven prvim bakarnim lišćem.

Drugi načini da počnete:

  • zvukom: Kiša je tiho kuckala po prozoru.
  • pokretom: Prva pahulja spustila mi se na rukav.
  • pitanjem: Kako se grad promeni za samo jednu noć?
  • ličnim utiskom: Proleće prepoznam i pre nego što ugledam prve cvetove.

Kako razviti razradu?

Razrada je najduži deo. U njoj opisujemo izabrani prizor, razvijamo događaj i pokazujemo svoja osećanja. Dobro je da svaki pasus ima jednu glavnu ideju.

Koristite čula

  • vid: boje neba, lišća, snega, svetlosti
  • sluh: kiša, vetar, ptice, koraci po snegu
  • miris: mokra zemlja, trava, cveće, more
  • dodir: hladan vazduh, sunčeva toplota, vlažno lišće
  • osećanje: radost, mir, setnost, uzbuđenje

Umesto Bio je lep prolećni dan, napišite konkretno: Topao vazduh ulazio je kroz otvoren prozor, a iz dvorišta se čulo neumorno cvrkutanje vrabaca.

Birajte snažne glagole

Glagoli daju pokret opisu. Umesto da vetar samo duva, može da njiše, raznosi, kovitla ili šiba. Umesto da kiša samo pada, može da rominja, pljušti ili dobošari po krovu.

Ne treba preterivati. Jedan precizan glagol bolji je od više ukrasnih reči. Pogledajte vodič kako prepoznati glagol.

Povežite opis sa doživljajem

Opis je zanimljiviji kada se nešto događa. To može biti šetnja, povratak iz škole, prvi izlazak na sneg, letnji pljusak ili pronalazak prvog prolećnog cveta.

Primer: Dok sam prelazio preko parka, vetar je podigao gomilu lišća. Na trenutak sam se našao usred zlatnog vrtloga i zaboravio da žurim kući.

Kako napisati zaključak?

Zaključak ne treba samo da ponovi uvod. Njegov zadatak je da zaokruži doživljaj i pokaže šta je prizor značio pripovedaču.

Primer: Kada sam stigao kući, na kaputu mi je ostao jedan žuti list. Sačuvao sam ga među stranicama knjige kao mali podsetnik na tu neobičnu jesenju šetnju.

Zaključak može sadržati:

  • promenu raspoloženja
  • lični stav prema godišnjem dobu
  • sliku koja se pamti
  • kratku poruku ili saznanje

Ideje za sastav o proleću

  • prvi topao dan posle duge zime
  • buđenje prirode u dvorištu ili parku
  • iznenadni prolećni pljusak
  • prvi izlet

Korisne pojedinosti: miris zemlje, pupoljci, promenljivo nebo, povratak ptica, duži dani.

Ideje za sastav o letu

  • jutro pored reke ili mora
  • dan koji je prekinuo letnji pljusak
  • raspust kod bake i deke
  • večernja šetnja po vrućem danu

Korisne pojedinosti: jaka svetlost, zujanje insekata, miris pokošene trave, vreli kamen, hladna voda.

Ideje za sastav o jeseni

  • park posle kiše
  • prvi hladan školski dan
  • vetar koji raznosi lišće
  • berba voća ili porodični dan na selu

Korisne pojedinosti: bakarne i crvene boje, magla, mokar asfalt, miris pečenih kestena, kraći dan.

Ideje za sastav o zimi

  • prvi sneg
  • povratak kući kroz mećavu
  • grudvanje ili sankanje
  • tiho zimsko jutro

Korisne pojedinosti: škripa snega, promrzli prsti, tragovi stopala, para na prozoru, svetlost u snegu.

Maslačak na vetru kao inspiracija za opis prirode

Stilska sredstva bez preterivanja

  • Poređenje: Sneg je svetlucao kao rasuto staklo.
  • Personifikacija: Vetar je jurio praznim ulicama.
  • Epitet: bakarno lišće, oštar vazduh.
  • Onomatopeja: Kiša je dobovala po limenom krovu.

Stilska sredstva treba da pojačaju sliku, a ne da svaka rečenica zvuči prenaglašeno.

Najčešće greške

  • nabrajanje opštih činjenica bez konkretnog prizora
  • ponavljanje reči lepo, divno, mnogo
  • predug uvod i naglo završen zaključak
  • mešanje više događaja bez jasne veze
  • previše ukrasa i neprirodnih poređenja
  • promena glagolskog vremena bez razloga
  • prepisivanje gotovog sastava umesto ličnog zapažanja

Kontrolna lista pre predaje

  1. Da li sam odgovorio na zadatu temu?
  2. Da li sastav ima uvod, razradu i zaključak?
  3. Da li se pasusi logično nadovezuju?
  4. Da li sam upotrebio konkretne pojedinosti i čula?
  5. Da li ponavljam iste reči?
  6. Da li su vremena i lice dosledni?
  7. Da li su veliko slovo, zapete i tačke pravilni?
  8. Da li zaključak zaokružuje moj doživljaj?

Česta pitanja

Koliko sastav treba da bude dug?

Obim zavisi od uzrasta i zahteva nastavnika. Važnije je da tema bude celovito obrađena nego da se stranice popune ponavljanjem.

Da li uvod mora imati tri rečenice?

Ne postoji univerzalan broj. Uvod treba da bude srazmerno kratak i da prirodno uvede razradu.

Da li sastav mora biti samo opis prirode?

Ne. Opis možete povezati sa konkretnim događajem, šetnjom, susretom ili ličnim doživljajem.

Kako da sastav zvuči originalno?

Pišite o detalju koji ste zaista primetili i osećanju koje je u vama izazvao. Lično zapažanje vrednije je od naučene fraze.